na2kotača.net

na2kotača.net

Biciklom do zdravlja

Brzinomjeri

brzinomjer_4Mikroračunala u funkciji brzinomjera (cyclo computer) na biciklima odavno nisu neka novost, posebice otkako im je cijena pala na nekoliko desetaka kuna i mogu se kupiti na svakom ćošku. 🙂

Mehanički brzinomjeri na biciklima postoje takoreći pola stoljeća, ali nisu imali značajniju primjenu sve do pojave moćnih mališana koji osim brzine pokazuju na desetke drugih parametara, što korisnih, što potpuno besmislenih.

Kod motocikala i automobila je stvar bitno drugačija. Vozači znaju da brzinomjer ponajviše služi kao sredstvo prisile, inače bi svi vozili kao sumanuti. 😉 Iako, kad bolje razmislim mnogi to i danas čine. 🙁 Ukratko, kod motornih vozila – niža brzina pruža sigurniju vožnju sa manje prometnih nesreća, izostanak kazni za preveliku brzinu i znatno manji utrošak goriva.

Svatko od nas će pronaći neku bitnu osobinu i izjaviti kako je najvažnija funkcija ovih multifunkcijskih spravica npr. prikaz:

  • točnog vremena;
  • trenutačne brzine;
  • vremenskog trajanja vožnje;
  • prosječne brzine tijekom određenog vremena vožnje;
  • signaliziranje da vozimo brže ili sporije od prosjeka;
  • pamćenje maksimalne brzine tijekom dugotrajnog spusta ili kakve jurnjave po ravnom;
  • ukupne kilometraže tijekom višednevne ture;
  • trenutka kada je potrebno napraviti servis;
  • temperature okoline;
  • kadence odnosno brzine okretanja pedala za što je potreban dodatni senzor na pogonskom dijelu;
  • brzina otkucaji srca za što je potreban senzor na tijelu biciklista;
  • utrošak kalorija i masti (ovo je više odokativna nego točna informacija, a nije baš ni jako bitna);
  • povremena automatska izmjena različitih informacija;
  • pozadinsko svjetlo.

brzinomjer_1Odavno nisam provjeravao koje sve funkcije nude noviji modeli, ali sam uvjeren kako se radi o mogućnostima koje baš ničemu ne služe, osim dakako za reklamne svrhe jer bolje zvuči 24 od 15 funkcija, a to što vam trebaju najviše 2-3 uistinu nije bitno. 🙂

Iz gomile nevažnih osobina i varijacija na zadanu temu, izdvojio bih samo nekoliko vrlo bitnih karakteristika:

  • kućište mora biti otporno na vodu;
  • senzor treba računalu slati impulse bežičnim putem.

Prvu stavku neću elaborirati, a druga je vrlo bitna! Prvo, žica koja povezuje senzor i mikroračunalo je jadna, tanka i lako se potrga uslijed neprestanih vibracija, dodira sa pokretnim dijelovima, zapinjanja za grane i slične prepreke. Najveći problem sa žičanim prijenosom predstavljaju dva metalna kontakta koja nije moguće zaštiti od vode odnosno kiše. Naime, voda dobro provodi električnu struju pa impulsi mijenjaju oblik i brzinomjer dobiva neispravne signale uslijed čega počinje krasti kilometre i lagati čim zine. 😉 Čak i ako nema vode, kontakti oksidiraju i rade probleme. Bežični brzinomjeri nemaju ovaj problem i predstavljaju jedini logičan izbor.

Kako vrijeme prolazi i biciklist napreduje tako se mijenjaju i prioriteti odnosno uporabna vrijednost ovakvih spravica. U početku se pazi na svaki kilometar, utrkujete sa nabildanim poljoprivrednim strojevima, vremenon, drugim biciklistima, svakodnevno se obaraju različiti rekordi…

brzinomjer_3Poslije prijeđenih 50.000km jednostavno sam prestao mjeriti kilometražu i poništavati (reset) sve one besmislene brojke (min, prosjek, max, kalorije,…) koje se računalno preračunavaju tijekom svakodnevnih vožnji, čak sam i sat prestao podešavati. Sada je sve na “9999” i to me uopće više ne zanima. 🙂

Zadnjih nekolikog godina tijekom svakodnevnih vožnji u lokalu – nadzirem isključivo temperaturu okoline koja mi pomaže u odluci kada dodati ili oduzeti neki komad odjeće i povremeno bacim pogled na brzinu kada odlučujem o preticanju drugih sudionika u prometu.

S druge strane, tijekom višednevnih biciklističkih tura po zemlji i inozemstvu nadzirem i druge parametre poput ukupnog broj prevezenih kilometara i prosjeka, pri čemu pojedini rezultati služe samo za hvalisanje, a drugi za procjenu ukupne težine ture. 🙂

Katkada dnevna kilometraža zna dobro poslužiti u odluci gdje potražiti smještaj. Nije isto ako ste tog dana napravili 130, 180 ili 224km, počinje sumrak, imate oko sebe ljude, kuće ili ste u nekakvoj divljini okruženi medvjedima. 😉

Riječ dvije o tome kako funkcioniraju brzinomjeri i zašto je važno pravilno podesiti (kalibrirati) tu spravicu s obzirom da sve izračunate veličine ovise od broja prijeđenog puta u kilometara.

brzinomjer_2Brzinomjer je najobičniji brojač impulsa koji dobiva signale sa kotača, preciznije sa prednje vilice, i za ispravno pokazivanje brzine potrebno je računalu “objasniti” koliko metara prevali bicikl tijekom jednog punog okreta kotača. Tek potom računalo uz pomoć ugrađenog mjerača vremena (interni sat) preračunava tako dobivenu informaciju u brzinu (km/h) i daje razne druge vrijednosti koje vidite na malenom ekranu.

Na kotaču se nalazi permanenti magnet koji kada prođe pokraj senzora osjetljivog na magnetno polje (reed relay) na kratko zatvoreni prekidač i pomoću žice ili bežičnim odnosno radijskim signalom pošalje jedan kratkotrajni impuls u računalo. I tako svaki put. Jedan okret kotača – jedan impuls.

Stoga, ako niste dobro odredili koliko centimetara pređe vaš kotač tijekom punog kruga – svi prikazani parametri na displeju će biti pogrešni, netočni odnosno lažni. Dakako, to ne vrijedi za točno vrijeme, temperaturu, otkucaje srca ili kadencu ukoliko imate dodatne senzore. 🙂

Brzinomjeri svakome od nas služe na svoj način i zato su iznimno korisne spravice na biciklističkim putešestvijama.

Miša Nicinger

 

1 comment

  1. Vrlo koristan tekst. Upravo sam razmišljao da te ovih dana potaknem na pisanje svog viđenja tih malih spravica, jer se spremam za proljeće i nekakve jednodnevne, pa onda možda i dvodnevne-trodnevne ture…(možda se i tebi nekad utrpam za “supatnika” na turama).
    Vidim da dosta toga ima u lidlu, a na njuškalu da ne spominjem ☺.
    Težak je izbor, ali mislim da je ono najvažnije : vrijeme, temperatura, kilometraža… ostalo me ne zanima…

    Pozdrav

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*