Pitanje: Naletjela sam na vaš portal i vaš email pa bih vas pitala nešto što me muči u vezi biciklizma. Naime, nedavno sam si kupila bicikl za svakodnevnu vožnju do faksa i do posla, no problematično mi je što se u svakoj vožnji preznojim po leđima. Kupila sam si biciklističku potkošulju, no nije se ništa promijenilo. Znam da se ne radi o velikom problemu, no imam određenih problema s leđima pa ne bih htjela da mi se zbog znojenja nešto pogorša. Pogotovo mi je problem sad dok je hladno jer se nepotrebno pregrijavam na niskim temperaturama. Čitala sam po portalima da se preporuča flis ili merino vuna, no nisam u mogućnosti promijeniti i kupiti kompletan asortiman odjeće samo radi toga, a i posjedujem većinom pamučnu odjeću. Zanima me imate li neki savjet kako da spriječim znojenje ili mi možete preporučiti nekog tko mi može dati kakav savjet. Hvala na odgovoru. Lijep pozdrav! Maja iz Zagreba
Odgovor: S obzirom da je biciklistička odjeća priča za sebe, još sam 2013. godine napisao savjete i preporuke na zadanu temu (klikni ovdje), a samo za Maju i one koji korite bicikl do posla ili fakulteta, ću dodati još nekoliko rečenica.
Svi znamo da je bicikl prijevozno sredstvo, a samo pedaliranje: zabavno, iznimno dobro za zdravlje i jeftinije od drugih načina prijevoza. O opasnostima u prometu ovoga puta nećemo ni slova, iako je to nažalost veliki problem zbog loše kulture svih sudionika u prometu, i nedostatnih biciklističkih staza.
Jel’ uopće moguće voziti bicikl, a da se ne oznojite?
Moguće je naravno, ako pripadate skupini ljudi koji se slabo ili uopće ne znoje, odnosno kada vozite u strogo kontroliranim uvjetima.
Naime, kada pri određenoj temperaturi okoline, na sebe obučete nešto manje odjeće nego za sjedenje ili šetnju, i krenete voziti ujednačenom brzinom, bez puno oscilacija, po ravnoj cesti – tada je moguće voziti i ne oznojiti se. Tijekom bicikliranja najviše topline proizvode mišići nogu, znatno manje ostatak tijela, stoga nogama treba manje odjeće nego trupu i rukama. U početku dok se tijelo ne zagrije može vam biti malo hladno, a onda se temperatura nakon ~3 km podiže i ostaje ujednačena.
Sve to vrijedi samo na cesti iste nadmorske visine (bez uzbrdica) i ako držite isti tempo, broj okretaja pedala u minuti (kadenca) i brzinu u kilometrima i ne puše vjetar koji dodatno remeti temperaturnu sliku. Ako imate većih uspona, morati ćete smanjiti brzinu i najčešće povećati kadencu pa će zagrijavanje biti intenzivnije, na spustu uopće nemate napor pa se hladite što nije dobro. Stani, kreni, ubrzaj, uspori, semafori – sve to utječe na zagrijavanje i hlađenje.
Na primjer, ako je temperatura zraka +20°C, trebate kratke biciklističke hlače i majicu kratkih ili dugih rukava. Materijal može biti pamuk ili sintetika. I vozite se 15 km/sat. Nema znojenja osim ako niste malo teži u kg (bucmasti se znoje i dok sjede). Ako ubrzate na 20 km/sat kreće lagano zagrijavanje, a na 25 ili 30 km/sat imate žešći napor i počinje znojenje. Što više odjeće imate na sebi više se znojite. Ukoliko odjeća ne diše (ne propušta zrak) temperatura više raste. Što brže vozite efekt se mijenja jer dolazi do strujanja zraka koji rashlađuje, ali se vi znatno više zagrijavate, iako to ne osjetite. 🙂
Ako u startu imate tanku i debelu majicu ili jaknu, ili tri majice, možete nešto od toga skinuti sa sebe i odložiti u bisage. Imate bisage? Ruksak je nekoristan jer smeta zbog težine i zanošenja, opterećuje leđne mišiće i ruke, i jako se znojite na leđima! Jesam li spomenuo da je mokar ruksak leglo bakterija i gljivica… Sad jesam. 🙂
I da skratim. Svatko mora eksperimentalno ustvrditi koliko odjeće može imati na sebi, pri točno određenoj brzini vožnje i nekoj vanjskoj temperaturi. Ako je udaljenost od točke A do točke B, manja od 3 km možda se provučete, ali ako imate više od 5 km tada vas čeka više iznenađenja i promjenjivi tj. povećani napori.
Jednom kad se oznojite, pamuk postaje neupotrebljiv, a sintetika se znatno brže osuši. Čak i tu ima jedno pravilo, biciklistička odjeća treba biti uska, i skroz pripijena uz tijelo. Samo takva odjeća dobro prenosi znoj sa kože na odjeću i okolinu. Široka i šlampava služi samo da prikrije nedostatke i nije efikasna.
Vratimo se na rashlađivanje… Kada je vani vruće npr. 30 do 35°C moguće je lijepo voziti bicikl i uživati. Vozite ujednačeni i brzo npr. 25 ili čak 30 km/sat i sve je super, nema znojenja, i onda stanete. U roku od nekoliko sekundi vas preplavi osjećaj vrućine i potpuno ste mokri, jer ste naglo ostali bez zračnog hlađenja. Isti je učinak, kao kada izađete iz trgovačkog centra na vreli parking. Koga zanima kako i koliko brzina strujanja zraka ili vjetra utječe na temperaturu neka posjeti wikipediju.
Zaključak:
Odlazak u školu ili na posao biciklom nije baš dobar izbor, jer se ljudske životinje znoje, a odjeća vrlo brzo usmrdi. Po završetku aktivnosti je potrebno istezanje, tuširanje i presvlačenje. A to malo tko može osim u vlastitom domu, da ne govorimo o prljavoj i mokroj odjeći, smrdljivim tenisicama i odakle ćete izvući čistu u urednu odjeću!?
Dodatak (24.05.2022.):
Sve napisano ne vrijedi za vožnju električnim biciklom, jer to nije klasični bicikl gdje vozač okreće pedale, pri čemu troši vlastitu energiju za pokretanje, zagrijava se i dakako znoji. Mišljenja sam da je potpuno pogrešno klasificirati električne bicikle kao bicikle, jer oni samo izgledom podsjećaju na bicikle (motor je minijaturan, baterija skrivena u okvir, ne proizvode buku), a u stvarnosti jurcaju do 50 km/sat. Elektromotorne bicikle pokreće električna energija iz baterija, baš kao što skutere i motocikle pokreće Otto motor sa unutarnjim sagorijevanjem naftnih derivata, a to što imaju pedale je tek izigravanje zakona i navlakuša za naivne. Opasnosti u prometu su podjednake na skuteru ili električnom biciklu, jedni polažu vozačku dozvolu, drugi ne. Ukratko, ako idete na posao ili školu električnim biciklom – zaboravite probleme sa odjećom i razmislite o zdravlju.
Miša Nicinger
* * *
Ukoliko trebate: webshop, web hosting, Cloud, VPS, izradu, dizajn i održavanje web stranica – obratite nam se sa povjerenjem, jer Internet je naše igralište – midnel.hr