10.07.2014.
S obzirom na učestale susrete sa gmazovima tijekom biciklističkih vožnji i nešto rjeđe na planinskim pohodima, odlučio sam napisati nekoliko riječi o zmijama i zmijolikim gušterima.
Za početak nekoliko činjenica o zmijama. U Hrvatskoj živi i radi 🙂 15-ak vrsta zmija, od toga su broja samo tri vrste otrovne i opasne po život čovjeka: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Sve tri otrovnice pripadaju skupini ljutica i prepoznatljive su po specifičnim šarama na leđima, te po glavi koja je svojom širinom jasno odvojena od vrata, iako riđovka može katkada biti potpuno crna ili ima niz isprekidanih poprečnih šara.
Zmijski ugriz otrovnice u 75% slučajeva nije poguban po čovjeka odnosno nije otrovan, s obzirom da su susreti uglavnom iznenadni i zmija nije pripravna za ubijanje tijekom takvih susreta. Ako zmija spava na suncu i vi je nagazite ona će instinktivno napasti u samoobrani, ali njezini zubi u tom trenutku nisu napunjeni otrovom! Potpuno je druga situacija ukoliko zmiju lovite ili uznemiravate, tada je ona pripravna i zubi su prepuni otrova.
Zmije kao i sva druga živa bića zaslužuju život i sudjeluju u lancu ishrane. One se hrane miševima, rovkama, voluharicima i drugim sisavcima. Istovremeno su zmije glavna hrana za orlove, škanjce, sokole i rode. Čovjek nehotično ubija mnoge životinje pa tako i zmije. Znatan broj ih strada od poljoprivrednih strojeva i pod kotačima automobila.
Ako vas ugrize zmija otrovnica, nemojte ići u osvetnički pohod, jer bi vam u drugom, trećem i četvrtom ugrizu mogla uistinu ubrizgati otrov. Smirite se, pustite krv iz rane da slobodno curi i nikada ne pokušavajte isisati otrov. Nazovite hitnu i prepustite se liječničkoj brizi, i djelovanju protuotrova.
U video zapisu koji slijedi možete vidjeti kako izgledaju susreti zmija i biciklista na cesti.
Evo što kaže wikipedija o nekoliko najčešćih gmazova u Slavoniji (Bjelouška, Bjelica i Sljepić).
Bjelica ili Eskulapova zmija (Elaphe longissima ili Zamenis longissimus) najveća je europska zmija. Ova do oko 2 m dugačka i vitka neotrovna zmija izvrsna je penjačica po drveću. U mladosti se hrani gušterima, dok se prehrana odraslih sastoji od glodavaca, krtica i rovki, mladih ptica i jaja koje ubija stezanjem ili gušenjem tako što prvo počne gutati žrtvinu glavu.
Bjelouška (lat. Natrix natrix) neotrovna je zmija iz porodice guževa. Dugačka je do dva metra. Pojavljuje se u više boja i nijansi. Česte kombinacije boja su: odozgo je siva do smeđa s dva reda mrlja koje teku duž kralješnice; leđa nekada prelaze u plavu, zelenu ili sivo plavu boju; nekad je cijela zmija potpuno crna. Jedini sigurni znak prepoznavanja su polumjesečne pjege na stražnjem dijelu glave s obje strane, koje su bijele u ženki, a žute u mužjaka.
Red je spomenuti sljepića (stanovnik cijele Hrvatske) i blavora (živi samo na morskoj obali) s obzirom da često stradaju namjerno ili nenamjerno od ruku čovjeka. Namjerno kada ih love i ubijaju iz zabave ili straha, a nenamjerno stradavaju ponajviše od kosilica za travu i poljoprivrednih strojeva.
Sljepić (Anguis fragilis) je neobična vrsta guštera. Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge. Njegovo tijelo dugačko je do 50 cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s kapcima s kojima migaju (ovo je osobina koja se ne nalazi u zmija). Također, za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore.
Blavor (Pseudopus apodus; sinonim Ophisaurus apodus) je krupni, zmijoliki gušter žućkasto-smeđe boje, naraste i do 1 m. Vrlo je brz i pokretljiv i teško ga je pratiti. Najčešće se hrani guštericama, sitnim toplokrvnim životinjama (osobito miševima), ptičjim jajima, puževima, skakavcima i ostalim kukcima, a ponekad i zmijama. Ljudi se bezrazložno boje blavora, iako je vrlo korisna životinja.
Miša Nicinger
* * *
Ukoliko trebate: webshop, web hosting, Cloud, VPS, izradu, dizajn i održavanje web stranica – obratite nam se sa povjerenjem, jer Internet je naše igralište – midnel.hr
